Im Prozess der persönlichen Entwicklung suchen wir zuerst nach der Wahrheit – wissen Sie das? Danach nach dem Sinn. Und am Ende nach dem Frieden (in uns selbst). Wer bin ich? Diese Frage begleitet mich seit meiner frühesten Kindheit. Ich lag im Gras, beobachtete die Ameisen, wie sie fleißig eine Last trugen, die größer war als sie selbst, und die Wolken, die ohne Eile vorbeizogen. Ich fragte meinen Vater nach dem Universum, nach Gott, und warum die Dinge so sind, wie sie sind

Istina, smisao, mir unutar nas u mikro svijetu

Sve što nam se događa u vanjskom svijetu nije slučajnost. Svaka emocija, svaki susret, svaka privlačnost ili odbojnost – sve je to ogledalo. Ne ogledalo drugih ljudi, nego ogledalo nas samih. Kroz sedam ogledala učimo skidati veo po veo, sve dok ne stanemo u potpunu prisutnost – ogoljeni, slobodni, živi. Ja sam godinama putovala kroz vlastitu nutrinu i uvidjela da život neprestano govori. Samo trebamo naučiti slušati. Sitnica 😊 Ova ogledala nisu koraci koje prelaziš jednom.

Ali mijenjamo Univerzum. • maj, 2026 Mi već odavno znamo, duboko u sebi znamo, da ne možemo promijeniti svijet u kojem živimo. Ne onaj vanjski. Ne ovaj gusti, tvrdi, 3D svijet pun oblika, pravila, sistema, sukoba i privida odvojenosti. Koliko god se trudili, koliko god glasno vikali, koliko god se organizovali - on ostaje ono što jeste. Kao da je urezan u neku stariju, čvršću građu. I možda je tako i dobro. Možda je njegova nepokretnost upravo ono što nam treba da bismo uopš

Sve nijanse sabura

• februar 2026 Zamisli svijet kao drevni lanac, iskovan od bezbrojnih karika - svaka nosi teret prošlosti, strahova, snova i nasljeđa. Taj lanac visi nad beskrajnim morem, a more je danas, u martu 2026., u punoj oluji. Valovi udaraju nemilosrdno: na Bliskom Istoku, gdje su karike pukle pod raketama i požarima - vrhovni vođa pao, naftna polja gore a cijene energije skaču kao srca u panici. Iran uzvraća, Libanon tone pod bombama, Hezbollah i Izrael plešu smrtonosni ples, a eksp

~i koju su moje kćeri preuzele~ •februar 2026 Sadašnji trenutak je sve što imamo. Jedino što postoji. Godinama sam gomilala znanje. Knjige, tečajevi, razgovori, argumenti. Sve je to bilo vatreno. Brzo. Oštro. Željela sam znati zašto, kako? I šta dalje!?? U pubertetu i kasnije, taj plamen je bio jak. Gorijela sam od želje da razumijem, da dokažem! (sreća tada socijalne mreže nisu bile rasprostranjene kao danas, te su ti /moji/ okršaji ostali zaboravljeni i izgubljeni u vremen

Naravno da znate. Pionir Balkana koji je otvarao i otkrivao nesvakidašnje teme. Dugi niz godina. Drago nam je doni (i dijelio) spoznaje i znanje koje je bilo u rascjepu sa prostorom i vremenom. Tako svjedočimo, istinitim spoznajama - u ovdje i sada - godinama poslije. Znate li da je Drago napisao nove knjige? Sa aktualnim temama? Ne? Evo vas (ja) informisem. Ko osjeti znatiželju i potrebu, pozivam da naruči knjige. I pročita. I razmisli. Svako za sebe. Vama s’ Ljubavlju Enisa

Živimo u vremenu u kojem se pojam umjetne inteligencije izgovara gotovo sa strepnjom. Kao da je riječ o nečemu što dolazi izvana. Nečemu što prijeti. Nečemu što bi nas moglo nadvladati. A rijetko se pitamo: Kome mi uopšte vjerujemo? Vjerujemo li sebi? Naša percepcija stvarnosti nikada nije neutralna. Mi ne vidimo svijet onakav kakav jest, već onakav kakav mi jesmo. Filtriramo stvarnost kroz vlastiti sistem uvjerenja, iskustava, rana, strahova, očekivanja. Svjesnih, i onih koj

Sinoć sam sanjala majku. Majku koja je preselila,na drugi svijet, onda kada sam imala, četrnaest godina. Bio je to san satkan od ljubavi. Od one topline koja ne pita za vrijeme, godine ni udaljenosti. Od osjećaja sigurnosti koji se ne objašnjava. Već prepoznaje. Golicala mi je stomak. Kao nekada. Dok se nisam počela smijati. Smijala sam se dječijim, iskrenim smijehom. Koji dolazi prije misli. Dok me golicala, pričala mi je nježnim glasom. Kako sam nemirno spavala. Kako sam s

• decembar 2025 Dvije riječi koje često miješamo, a zapravo nikada ne bi smjele stajati jedna uz drugu kao sinonimi: predavanje i odustajanje. Na prvi pogled, izgledaju gotovo isto - neka unutarnja kapitulacija, neka vrsta popuštanja. Premda, razlika među njima je ogromna, gotovo nepregledna. Kao razlika između mirnog spuštanja kamena na tlo i bacanja istog tog kamena u dubinu iz koje ga više ne možemo dohvatiti. Predavanje Predavanje nije slom. Predavanje je tiho sjedenje s